XVIII, 2017/1

Uvodnik

Biti gost a biti domaćin veća je obaveza nego privelegija. Ovom prilikom meni je pripala takva uloga, da budem gostujući urednik ovog broja uvažene revije AR, na čemu se zahvaljujem doc.dr Domenu Zupančiču,uredniku revije. Sa odgovornošću, strepnjom a i sa radošću sam prihvatio takvu ulogu jer sam rano naučio da je znanje jedino bogatstvo koje se uvećava kada se dijeli.

Zato se na kraju radujem zbog proširenog znanja, većeg broja prijatelja koje smo stekli u Ljubljani i sa njima još bolje upoznali Sloveniju, njenu vernakularnu i savremenu arhitekturu. Radovi koji su prezentirani rezultat su bilateralne saradnje između Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani i Arhitektonskog fakulteta Podgorici. Ona je ostvarena u 2016/2017 godini. Saradnju su omogućila Ministarstva prosvjete Slovenije i Crne Gore.

Od starne Arhitektonskog fakulteta u Ljublajni, u predmetnoj saradnji, učestvovali su prof.dr Borut Juvanec i doc.dr Domen Zupančič. Od strane fakulteta iz Podgorice učestvovali su doc.dr Slavica Stamatović-Vučković, doc.dr Veljko Radulović i moja malenkost.

Prof. dr Borut Juvanec je održao predavanja našim studentima u Podgorici, dok su studentima u Ljubljani održana tri predavanja od strane kolega Slavice, Veljka i mene. Raznovrsna aktivnost kroz posjete, predavanja i boravak na terenima Slovenije i Crne Gore rezultirala je i sa sedam naučnih radova koji su predstavljeni ovdje.

Naš dragi gost i domaćin, prof.dr Borut Juvanec, udostojio nas je sa tekstom koji nosi naslov Crna Gora i Montenegro. Nije čudno da jedan doajen profesije, kada je vernakularna i arhitektura transhumance u pitanju, poznaje Crnu Goru u svim njenim segmentima. U radu obrađuje dosta toga na detaljan način. Nudi nam kvalitetne predloge kako da sačuvamo ono što je preostalo, od kojih se posebno čini interesantnim predlog da se oformi digitalni muzej uz pomoć mobilnih telefona što bi doprinijelo boljem poznavanju našeg kulturnog nasleđa.

Sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici radovi kolega su fokusirani na Crnu Goru sa željom da je što bolje predstavimo svima onima koji će u rukama imati ovu reviju. Drugi razlog opservacije lokalnih tema jeste taj da mi, na žalost, ne poznajemo dovoljno Sloveniju kao što profesor Borut Juvanec poznaje Crnu Goru. Svijest o toj činjenici će sigurno biti stimulans za naše istraživače pa se nadamo da ćemo moći, makar djelimično, da vratimo dug.

Doc.dr Slavica Stamatović-Vučković obrađuje aktuelnu temu: Post-industrijska Crna Gora: Transformacija_PORTO MONTENEGRO. Kroz ovaj , dobar i u praksi već dokazan primjer, prikazana su moguća iskustva u pristupu transformacije industrijskih kapaciteta koji više nijesu u funkciji.

Prof. dr sc. Svetislav G. Popović sa našeg fakulteta i doc.dr sc. Marta Vukotić Lazar (Filozofski fakultet Priština sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovic, Department za Istoriju umjetnosti) obradili su temu Kreativni opus Vukote-Tupe Vukotića (Cetinje,1932 - Podgorica, 2002) - Svijet usamljenog i autentičnog graditelja. Rad se na studiozan način bavi djelom crnogorskog arhitekte Vukote Tupe Vukotića sa posebnim osvrtom na nedavno, posthumno, objavljenu knjigu, „Trodimenzionalna morfologija Crne Gore“ kao doprinos uvida u njegov cjelokupni stvaralački opus.

Saradnice u nastavi na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, mr Ema Alihodžić-Jašarović, mr Sanja Paunović-Žarić i doc.dr Veljko Radulović kroz temu Istorijski urbani kontekst -interpolacija kao vid urbane obnove u Podgorici, bave se pregledom različitim metoda interpolacije kojima je moguće djelovati u istorijskom urbanom kontektsu, sa osvrtom na kontekst Podgorice. U radu je dat pregled uloge interpolacije od osnova za najatraktivnije vrste urbane obnove do “estetskog furnira” novoizgrađenih struktura.

Prof.dr Goran Radović pod istraživačku lupu svoga rada Tipologija tradicionalnih kuća na Cetinju s kraja XIX i početkom XX vijeka obrađuje i posmatra specifikume razvoja ovog grada. Jedna od posebnosti Cetinja, što se u ovom radu podcrtava, jeste činjenica da se ono još u XV vijeku počelo razvijati prema konceptu otvorenog grada, bez odbrambenih utvrđenja. U drugoj polovini XIX vijeka Cetinje se razvilo kao urbani grad sa jasnom ortogonalnom urbanističkom matricom.

Mr Jelena Bajić-Šestović, saradnica u nastavi sa Arhitektonskog fakulteteta u Podgorici, kroz rad Traganje za identitetom Porto Montenegra. Rasprodaja javnih prostora, obrađuje problem Porto Montenegra kroz drugačiji aspekt smatrajući da gradovi, na postupljeni način, polako gube prepoznatljive siluete. Na takav način započeti su procesi mjenjanja urbanog i kulturnog identiteta grada.

Svoj rad sa temom Tri prostorna akcenta u Podgorici posvetio sam opservaciji trima karakterističnim prostornim akcentima u urbanom tkivu Podgorice. Radi se o Sahat-kuli (1667) koja se nalazi u dijelu grada poznatom kao Stara Varoš, spomen obelježju posvećenom vojvodi Mirku Petroviću (1886) u novom dijelu Podgorice, poznatom kao Mirkova Varoš i mostu Milenijum (2005) na rijeci Morači. Razlog percipiranja ove problematike jeste činjenica da Podgorica, u svom urbanom razvoju, nije imala veći broj građenih, prostornih akcenata koji bi činili značajne elemente urbane slike.

Vabljeni urednik,
prof.dr Rifat Alihodžić

* Tematska številka revije je nastala v okviru bilateralnega projekta Slovenija Črna Gora (ARRS BI-ME/16-17-011 Arhitektura zahodne, srednje in južne Evrope).